Otključavanje proleća
Među obrednim pesmama koje se pevaju na ulasku u proletnjni period primećuje se ovaj ustaljeni motiv. Ključem, često zlatnim, otvoriće se zemlja i nebo. Ovo odražava i ključanje izvora, odnosno ponovno pokretanje vode nakon odmrzavanja. Otključavanje će najčešće vršiti Jarilo, prepoznat pod raznim zamenskim imenima, a ključ će dobiti od svoje majke ili pčela i ptica, mada se i svako od njih može naći u ulozi onoga ko otključava. Međutim ishod je svuda isti. Otključavanje će imati za posledicu nastupanje toplote i plodonosne rose, povratak ptica i zmija, ozelenjavanje, pupanje i cvetanje celokupne prirode. Ondosno ovim činom se omogućuje dolazak proleća.
„Smrtná neděla,
Kdes klíč poděla?
Já sem ho dala Svatému Jiři.
Svaty Jiří vstává,
Zem odemkává.
Aby tráva růstla,
Tráva zelena,
Ruže črvená.”
(Smrtna nedeljo, gde si ključe denula? Ja sam ih dala svetom Jiržiju(Đorđu).
Sveti Jirži ustaje, zemlju otključava, da bi trava rasla, trava zelena, cvetak crveni.)
„Ты пчелочка ярая,
Ты вылети из-за моря,
Ты вынеси ключики,
Ключи золотые,
Otomkni letečko,
Zamkni zimušku.”
(Ti pčelice jarosna, ti izleti od iza mora, ti iznesi ključiće,
ključe zlatne, otvori leto, zatvori zimu)
„Падай Юрыла ключиы і замкі
Адамкуці красну вясну,
Красну вясну,
Цёпла лецейка,
Цёпла лецейка,
Спела жыцейка.”
(Podaj Jurilu ključeve i katance, otključaće krasno proleće,
krasno proleće toplo leto, toplo leto, zrelo žito.)
Literatura:
- Radoslav Katičić - ”Gazdarica na vratima”, Ibis grafika, Zagreb, 2011
- Vitomir Belaj - "Hod kroz godinu", Golden marketing, Zagreb, 2007
- „Беларуская народная творчасць - Веснавыя песні”, Навука і тэхніка, Мінск, 1979
