Badnjidanska slama

Kao sastavni deo Badnje večeri javlja se i unošenje slame u kuću. Njen značaj se primećuje na samom ulasku u dom kada osobu koja donosi slamu ukućani obasipaju žitom. Tom prilikom ona kvoca oponašajući kokošku, dok ostali, ponajviše deca, idući za njom pijuču. Slama će biti rasprostrta po čitavoj sobi. Kao drevniji oblik javlja se posipanje slame po podu oko ognjišta, gde bi se te večeri i obedovalo. U novija vremena kada se večera vršila za stolom slama je posipana ispod ali i po njemu. Ovako, na slami, postavljena trpeza ukazivala je na vezu sa precima kao i odnošenje slame na grobove na kojoj bi se mrtvima nudila hrana. Tokom Badnje večeri u slami su ostavljani predmeti koje su ukućani hteli magijski ispuniti plodonosnim odlikama slame ali i značajem čitavog obreda. Potom bi i ukućani svoje mesto za počinak nalazili na istoj slami kako bi i sami došli u dodir sa magijskim. Nakon najčešće tri dana slama je iznošena iz domaćinstva. Ona je potom spaljivana ili ostavljana na određenim mestima poput njive, štale ili voćnjaka kako bi i na njih prenela sve osobine kojima je ispunjena.