Nagost
Ogoljenjem tela, čovek se oslobađao obaveza prema kulturnim normama i pribižavao prirodi, ali i onostranom. Shodno tome, nagost je odlika i mnogih bića slovenske mitologije. Dok je ljudima omogućavala dodir sa prirodnim silama koje ih okružuju. Iz tog razloga nagost zatičemo upravo kod magijskih rituala. Oni mogu biti zaštitnički, poput amajlija koje su izrađivali goli kovači, kujući pod punim mesecom ili košulje koju nage babe šiju u jednoj noći. Isto tako nagi bi se suprotstavljali i prirodnim nepogodama. U zemljoradničkoj magiji pojedine setve i oranja bi vršili ogoljeni kako bi se povezali sa prirodom. Ovu odliku bi koristile i vračare koje bi ritualnom golotinjom stupale u vezu sa natprirodnim.
Literatura:
- Радомир Р. Подунавски - „Традиционално Балканско вештичарство“, Еsotheria, Београд, 2007
- Т. А. Агапкина, М, М. Валенцова, А. Л. Топорков - "Нагота", "Славянские древности", том III, Международные отношения, Москва, 2004
